Povijesni pregled

U vrijeme predsjedavanja Gorana Hausera (1993/95) FOSS se oprema prvim računalom, internet vezom, fotokopirnim uređajem, te polako počinje ličiti na poslovni ured. Ponovno je pokrenut tradicionalni Bal medicinara, koji je za ratnih godina bio posustao. Iz tog je razdoblja osobito hvaljen međunarodni projekt Summer School of Diving Medicine.

Na mjestu prodekana Mariju Paladu nasljeđuje Enver Beriša, poznatiji kao Bero, a odmah zatim 1995. Hausera na čelu FOSS-a nasljeđuje Alen Protić i predsjedava do studenog 1998. Humanijada doživljava procvat, zabavnih sadržaja ima napretek, kratko postoji i studentski radio, a studentske prostorije su preuređene i bogatije za nekoliko računala te za novi namještaj. Speculum uređuju Jasmina Simović (1995/96), Tomilav Del Vecchio (1996/97), Duje Vukas (1997/99). U prvi plan valja ovdje izdvojiti Zakon o studentskom zboru iz 1996. koji je zaprijetio gašenjem udruge i gubitkom identiteta, stavljajući studentske aktivnosti silom zakona u ruke novoformiranog i potpuno neiskusnog Studentskog zbora (SZ). U ovom prijelomnom trenutku Protić povlači majstorski potez: registrira FOSS pri Ministarstvu uprave kao udrugu, mijenja naziv u Fakultetski odbor svih studenata (dakle, svih umjesto saveza), ostavljajući tako akronim nepromijenjenim, te u skupštinu FOSS-a uvodi sve predstavnike SZ-a i statutom im jamči mjesto predsjednika. Rezultat je simbioza FOSS i SZ-a, u kojoj je ispoštovan zakon, a zadržan identitet udruge, zajedno sa svim odborima, projektima i računom koji jamči financijsku neovisnost. Konačno, kruna FOSS-ove diplomatske nenadmašnosti izbor je njegova predsjednika Protića za prvog predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci, krajem 1996. Čudni neki demokratski principi nove države utjelovljeni, evo, i u spomenutom zakonu iz ’96. značili su definitivan kraj funkciji studenta prodekana i prorektora, kao i smanjenje broja studenata u Vijeću Fakulteta.

1998/99 FOSS-om predsjedava Marko Velepič za čije vrijeme se prostorije namjenski pregrađuju, a optimizirani prostor postaje polivalentnom radionicom za SZ, FOSS, CroMSIC, EMSA-u i CroADS; kompleks udruga kojima se ne može podičiti nijedan drugi domaći fakultet. Do jeseni 2000. i novih izbora uigrana FOSS-ova ekipa, u kojoj se osobito ističe Haris Pavletić, nastavlja rad i bez Velepiča, koji je ’99. diplomirao. Zabavni život studenata nastavlja blistati, a njegovoj organizaciji ističu se i studenti Stomatologije pod vodstvom Ozrena Brusića. Rad Skriptarnice je za potrebe studenata godinama bio subvencioniran od FOSS-a, što je zaprijetilo bankrotom. Istu 1998. preuzima Samir Softić, koji je vodi i danas. Naš Softa je, kako ga popularno studenti nazivaju, nakon zatečene krize, uz velike osobne rizike, od zastarjelog fotokopirnog stroja dogurao do dva vrhunska digitalna aparata i mnogo dodatne opreme. Krenuvši od svega nekoliko skripta iz ’98. dosada je prikupio njih preko dvije stotine, i to za svih sedam studija, pa i za postdiplomski. Danas je u Skriptarnici moguće pribaviti i nešto udžbenika po povoljnijoj cijeni. A i nešto pitanja…

Sažeti povijesni pregled dovršimo urednicima Speculuma: Neven Varljen (1999/00), svojevremeno vrlo aktivan član i dopredsjednik FOSS-a, te Maja Bolić (2000/02). Posljednjeg urednika, Tomislava Skendera (2002/04) valja posebno pohvaliti, jer u njegovo je vrijeme list postavio standarde kakvi se inače ne viđaju izvan profesionalnog tiska, i koje još neafirmirano uredništvo za 2005. teško da će biti u stanju ponoviti. Ne može se pričati o FOSS-u a da se ne spomene najprepoznatljivije lice stručno-administrativne službe Fakulteta u posljednjih tridesetak godina, izvanrednu osobu, damu koju svi poštuju, a koja je FOSS-u uvijek bila nezaobilazan vanjski suradnik i prijatelj, šarmantnu gospođu Vlastu Böhm.