Povijesni pregled

U FOSS-ovu kontinuitetu, obzirom na prijateljsku povezanost i međusobno poznavanje većine studenata, nepisano je pravilo da na izbor narednog predsjednika utječe mišljenje prethodnih čelnika. Ipak se ponekad događalo da na čelo studenata izbije i netko iz opozicije, ako uspije zadobiti podršku većine. Pragmatičar bez premca, okretni Anđelo Mojsović na čelo FOSS-a zasjeo je tako revolucionarnom pobjedom na studentskim izborima 1990. U dvogodišnjem predsjedavanju Mojsović je FOSS-u izborio useljenje u prostorije u kojima FOSS djeluje i danas, a u kojima se dotad prakticirala predvojnička obuka studenata. Uslijedilo je zaista fabulozno opremanje prostorija skupocjenim namještajem, a to su, kurioziteta radi spomenimo, financirali arapski studenti školarinama greškom uplaćenima na FOSS-ov račun. Zalutali novac je naravno vraćen Fakultetu, doduše tek naredne godine i uz značajan blagoslov inflacije. Mojsovića pamtimo i po organizaciji masovnog studentskog prosvjeda kojim je izboren osporavani prijenos ispita u višu godinu. Na čast mu je i formiranje Kriznog štaba studenata u ljeto burne 1991. na poziv Miljenka Kapovića, a u dogovoru s Fakultetom pobrinuo se i za smještaj prognanih studenata.

1992. Mojsović postaje studentom prodekanom, 1993. i prorektorom. Na mjestu prodekana nasljeđuje ga Marija Palada, a na mjestu predsjednika FOSS-a 1992/93 Ana Kaštelan. Njen pristup bio je više liberalan, te su pojedine komisije dobile razriješene ruke. Primjerice, organizacijom dotad nezapamćnog, briljantnog međunarodnog projekta, Summer school – War medicine – Croatian experience ostalo je viška novaca kojim se je CroMSIC, dotad samo jedna od FOSS-ovih komisija, učlanio u međunarodnu udrugu studenata medicine, IFMSA, u kojem je i danas kao jedina naša međunarodna udruga. U tom kontekstu valja naglasiti zasluge Marina Paića, tadašnjeg čelnika CroMSIC-a. 1993. organizirana je prva Humanijada, međunarodni sportski susret studenata fakulteta humanih znanosti.

Speculum dalje uređuju: Igor Girotto (1989/91), Jadranka Šoić (1991/94) Goran Varda (1994), Luka Čičin-Šain (1994/95). List neprestano mijenja format, tiraž i urednike, ali moto ostaje isti – neozbiljan list za ozbiljna pitanja, izlazi neredovito ili do zabrane. U popularnom Speculumu iz tih godina nalaze se i duhoviti crteži poznatog riječkog strip crtača i karikaturista Ivana Miškovića, zatim tekstovi tadašnjeg studenta Amira Muzura, danas opatijskog gradonačelnika, koji se između ostalog afirmirao i kao pisac regionalne povijesti. Na čelu skupine odličnih studenata, i uz podršku nekih nastavnika, Muzur je svojedobno imao i prijedloge za konceptualne promjene u radu studentske organizacije, međutim, u nedostatku agresivnosti nije naišao na razumijevanje.