Povijesni pregled

Još u pedesetim godinama prošlog stoljeća nositelj organiziranog studentskog djelovanja u bivšoj državi bio je Savez studenata, koji je diljem zemlje djelovao kroz fakultetske odbore. Odatle prvotni naziv, Fakultetski odbor Saveza studenata, FOSS.

Mnoge su današnje istaknute osobe, vodeći političari i uglednici svoje prve korake u mijenjanju naše društvene zbiljnosti učinili još kao studenti, upravo kroz Savez studenata. Nakon burnog Hrvatskog proljeća Savez studenata je ukinut, a zamijenjen je kasnije Savezom socijalističke omladine koji je imao svoje ogranke na sveučilištima. Pri našem fakultetu, međutim, ovaj naziv, danas svakako anakronična prizvuka, nije ni tada pustio korijenje. Naime, niti se FOSS prestao zvati FOSS-om, niti je gasio svoje projekte, niti je mijenjao način rada; a djelovao je, kao i danas, kroz odbore, primjerice za sport, za znanost, za zabavu… Ukidanje Saveza studenata, naprotiv, kao da je učvrstilo identitet grupe neumornih studenata koji su upravo bili pokrenuli i tiskanje studentskog glasila SPECULUM, koji je uskoro prerastao u najtiražniji i najčitaniji studentski list Sveučilišta.

Sjetimo se imena predsjedavajućih studenata u toj najdaljoj prošlosti FOSS-a: Dubravko Stanković (1964/65); Milivoj Pleše (1965/66); Vladimir Smešny, inače nedavno umirovljeni dugodišnji županijski pročelnik za zdravstvo i socijalu, i Aleksandar Sablić (1966/67), znan i kao pjevač famozne grupe 4M; Aleksandar Smokvina (1967/68), sada pročelnik Katedre za nuklearnu medicinu; zatim Boris Traub (1968/70); Zmagoslav Turk (1970/71); Ivica Saftić (1971/72); Ratomir Hasan (1972/73); Miljenko Dorić (1973/74). Valja se naviknuti da ćemo zavirivanjem u prošlost FOSS-a nailaziti na gola imena tada istaknutih studenata, koja su kasnije potvrđivana naslovima profesora, pročelnika katedri Fakulteta, pa i čašću dekana. To su priče o uspješnim ljudima koji to nisu prestajali biti ni nakon studija, a ima ih na visokim pozicijama u vlasti, od lokalne samouprave do saborskih klupa, u farmaceutskoj industriji, pa čak i u Hrvatskoj vojsci. Naravno, uza sve to u pravilu nisu odstupali od struke i statusa uglednih liječnika, odnosno nastavnika.

Unatoč inače osnovanim primjedbama današnjih studenata na kvalitetu studiranja, ipak su u sedamdesetima, po kazivanjima tadašnjih studentskih vođa, uvjeti bili mnogo lošiji. Za polaganje ispita je, kao i danas, važio sistem tri plus jedan, ali udžbenika je bilo daleko, daleko manje, pa su predavanja bila od presudnog značaja. Uloga koju je u sedamdesetima odigrao FOSS kroz svoju Skriptarsku sekciju i danas je od neumanjena značaja, samo što se ona u širim studentskim krugovima uglavnom uzima zdravo za gotovo. Ime neraskidivo vezano uz izradu skripta, tiskanih u nedostatku nerijetko opskurnih, a k tome još i vrlo skupih udžbenika, jest ime danas cijenjenog anesteziologa u Švicarskoj, Davora Ružičića. Ružičić se iskazao i u pokretanju studentskog glasila Speculum, a pamti ga se i po dizajnu danas zaboravljenog grba Fakulteta, te u najnovije vrijeme i po nekoliko vrlo vrijednih donacija riječkom KBC-u. FOSS je u sedamdesetima, osim pomenute skriptarske, imao i popriličan broj drugih sekcija kroz koje su se odvijale najrazličitije aktivnosti: Društvo demonstratora, Sekcija za znastveno-istraživački rad, Sekcija za sport, Sekcija za kulturu i zabavu, Sekcija za standard, Speculum, Kongresni odbor, Klub narodnog zdravlja, Sekcija za narodnu obranu, a čak je postojala i Ideološko-politička sekcija, čime god da se ta bavila.